Labudi na ušću Krupe u Neretvu
Lijepo vrijeme privuklo je zaljubljene parove Crvenokljunih labudova da se malo odmore i sunčaju na vodenim površinama Neretve i Hutova blata. Četiri jedinke Crvenokljunih labudova (dva para) prisutna su već duže vrijeme na području rijeke Neretve podno Dračeva sa povremenim izletima ka Hutovu blatu.
Riječ je o Crvenokljunim labudovima (Cygnus olor). Prisutnost labuda na području delte Neretve i Hutova blata uopće ne treba da nas čudi, riječi su članova nevladinih organizacija gosp. Vekića i Dalmatina koji već duži vremenski period sustavno prate prisutnost i brojnost ptica močvarica na području delte Neretve i PP Hutovo blata.
Prošle godine utvrđena je prisutnost 1 primjeraka labuda, dok je 2013. godine zabilježena brojnost od 12 jedinki na području Hutova blata/Svitavsko jezero. Prisutnost labuda u zimskim mjesecima ne začuđuje lokalno stanovništvo, ali ni lovce, labud ne spada u lovnu divljač, pa sa te strane nema bojazni ni da će ih uznemiravati lovci, čak što više, imamo čestu dojavu upravo lovaca o brojnosti i lokaciji labuda na području Neretve i Huova blata, riječi su gosp. Vekića.
Za one koji ne poznaju ovu pticu važno je istači slijedeće:
Labudovima (lat. Cygnus) se naziva rod ptica iz reda patkarica.
Odrasli labudovi su između 125 do 170 cm dugački, a raspon krila je 200-240 cm. Visina na tlu može biti preko 1,2 m. Mužjaci su veći od ženki. Crvenokljuni labudovi su među najtežim letećim pticama, mužjaci teže oko 12 kg, a ženke više od 9 kg; zabilježen je mužjak od skoro 23 kg.
Mladi ptići nisu sasvim bijele boje kao odrasli, kljun im je crn, a ne narančast u prvoj godini života. Gnijezde se na hrpama granja i lišća koja grade u plitkoj vodi uz rub ili na sredini jezera. Crvenokljuni labudovi su monogamni i koriste ponovo isto gnijezdo svake godine, popravljajući ga po potrebi. Mužjak i ženka se zajednički brinu za gnijezdo. Iz jajeta, koja polažu 3-8, ptići se izliježu nakon 35 dana. Hrane se podvodnim raslinjem, koje dohvaćaju dugim vratovima. Ptice se često nalaze u kolonijama od preko 100 jedinki.
Nalaze se u cijeloj Europi, u Rusiji na istok sve do Kamčatke, u Africi, a uvezeni su u Sjevernu Ameriku.
