skip to Main Content
Ždralovi  Okupirali MOSTARSKO BLATO

Ždralovi okupirali MOSTARSKO BLATO

Smjena godišnjih doba, znak je promjena u prirodi na koje organizmi reagiraj una različite načine. Kod ptica promjene u prirodi se manifestiraju kroz  intenzivnu selidbu/migraciju. Najizražajnije su jesenja/zimska i proljetna migracija. Pojam migracija u zoologiji obuhvaća aspekte ponašanja životinja povezane s promjenama područja koje nastanjuju: migracija kao vremenski koordinirano, usmjereno, uglavnom periodično masovno kretanje svih ili velikog broja jedinki jedne vrste ili jedne populacije (migratorne vrste).

Upravo ovih dana svjedoci smo proljetne migracije ptica koje se u povratku iz južnih krajeva / Afrike/ vraćaju u sjeverne dijelove Europe i Skandinavije. U ovom periodu najupečatljivija je migracija ždralova. Ždralovi su vrlo društvene životinje. Osim u vrijeme gniježđenja, okupljaju se u velike skupine. Ždralovi lete u skupini oblikujući klin nejednakih stranica ili kose redove kako bi se smanjio otpor zraka, a održao kontakt unutar grupe. U vrijeme selidbe ptice se sporazumijevaju glasanjem koje je posebno često kod slabe vidljivosti ili noću. Let mijenja smjer ovisno o smjeru vjetra i podsjeća na vijuganje ili valove. Visina leta je različita, i ovisi o vjetru, vidljivosti, reljefu i visinskom strujanju zraka. Uobičajena visina letenja je između 200 i 1.000 metara, no zabilježene su visine do 2.500 metara. Najviša dokazana visina leta je 4.600 metara.

Pretpostavlja se, da se ptice orijentiraju prema magnetnom polju zemlje ali i upadljivim obilježjima na tlu. Ta obilježja mladunci nauče od roditelja tijekom svoje prve selidbe. Tijekom selidbe ždralovi se odmaraju po nekoliko dana, tjedana ili čak i mjeseci. Za to vrijeme, u manjim jatima razilaze se u potragu za hranom na obližnja polja i livade, a jedno od tih polja je Mostarsko blato čija  brojnost na poplavnim livadama Mostarskog blata iznosi 1579 ptica. Ovo je ujedno  najveća registrirana brojnost ždrala na Mostarskom blatu, riječi su ornitologa – ekologa (Josipa Vekića, Marinka Dalmatina, Marlene Ćukteraš, Mirka Šaraca, Dražena Kotrošanina, Irene Rozić, Goran Topić) koji prate  kretanje i brojnost  ptica – ždralova  zadnjih desetak godina na Jadranskom migratornom putu Adriatic flyway.

Naslijeđeni nagon za selidbu kod njih pokreće određena dužina dnevne svjetlosti, vremenske prilike, opadanje ponude hrane kao i međusobni utjecaj jedinki do kojeg dolazi na okupljalištima, i dolazi do masovnog kretanja prema jugu ili sjeveru. Pri selidbi, ptice koriste najpovoljnije geografske i klimatske uvjete,a jedan od tih putova vodi preko delte Neretve i Hercegovine (Hutovo blato, Mostarsko blato, Livanjsko polje). Mostarsko blato za kojeg se malo poznato u javnosti postaje prava ornitološka zbirka pričinih vrsta koje se tijekom proljetne i jesenje migracije zadržavaju na ovom močvarnom dijelu Hercegovine. Stoga je s razlogom pokrenuta inicijativa ornitologa – ekologa koji djeluju unutar ekoloških udruženja: Lijepa naša, Čaplja, Neretva delta Forum,Naše ptice, Naša baština, EuroNatur da se područje Mostarskog blata proglasi IBA područjem – područje od međunarodne važnosti za ptice. Do sada registriranim i potvrđenim podacima ornitologa- ekologa Mostarsko blato ispunjava sve uvjete za ovu kategorizaciju.

Stoga je  ekološka udruga “Lijepa naša” u suradnji sa partnerima i domaćinima (Široki Brijeg, Grude, Mostar) i organizator 6. međunarodno-znanstvenog skupa Mostarsko blato IBA područje, koji će se održati od 25. – 28. 5. 2017. Ovo bi bio još jedan veliki doprinos F BiH da svoje prirodne vrijednosti valorizira, stavi pod zaštitu, te razvija održive oblike turizma – birdwatching.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Top Back To Top