skip to Main Content
Migracija Ptica Featured

Ždralovi okupirali MOSTARSKO BLATO

Smjena godišnjih doba, znak je promjena u prirodi na koje organizmi reagiraj una različite načine. Kod ptica promjene u prirodi se manifestiraju kroz  intenzivnu selidbu/migraciju. Najizražajnije su jesenja/zimska i proljetna migracija. Pojam migracija u zoologiji obuhvaća aspekte ponašanja životinja povezane s promjenama područja koje nastanjuju: migracija kao vremenski koordinirano, usmjereno, uglavnom periodično masovno kretanje svih ili velikog broja jedinki jedne vrste ili jedne populacije (migratorne vrste).

migracija-zralovi-4
migracija-zralovi-4
migracija-zralovi
migracija-zralovi-2
migracija-zralovi-3

Upravo ovih dana svjedoci smo proljetne migracije ptica koje se u povratku iz južnih krajeva / Afrike/ vraćaju u sjeverne dijelove Europe i Skandinavije. U ovom periodu najupečatljivija je migracija ždralova. Ždralovi su vrlo društvene životinje. Osim u vrijeme gniježđenja, okupljaju se u velike skupine. Ždralovi lete u skupini oblikujući klin nejednakih stranica ili kose redove kako bi se smanjio otpor zraka, a održao kontakt unutar grupe. U vrijeme selidbe ptice se sporazumijevaju glasanjem koje je posebno često kod slabe vidljivosti ili noću. Let mijenja smjer ovisno o smjeru vjetra i podsjeća na vijuganje ili valove. Visina leta je različita, i ovisi o vjetru, vidljivosti, reljefu i visinskom strujanju zraka. Uobičajena visina letenja je između 200 i 1.000 metara, no zabilježene su visine do 2.500 metara. Najviša dokazana visina leta je 4.600 metara.

Pretpostavlja se, da se ptice orijentiraju prema magnetnom polju zemlje ali i upadljivim obilježjima na tlu. Ta obilježja mladunci nauče od roditelja tijekom svoje prve selidbe. Tijekom selidbe ždralovi se odmaraju po nekoliko dana, tjedana ili čak i mjeseci. Za to vrijeme, u manjim jatima razilaze se u potragu za hranom na obližnja polja i livade, a jedno od tih polja je Mostarsko blato čija  brojnost na poplavnim livadama Mostarskog blata iznosi 1579 ptica. Ovo je ujedno  najveća registrirana brojnost ždrala na Mostarskom blatu, riječi su ornitologa – ekologa (Josipa Vekića, Marinka Dalmatina, Marlene Ćukteraš, Mirka Šaraca, Dražena Kotrošanina, Irene Rozić, Goran Topić) koji prate  kretanje i brojnost  ptica – ždralova  zadnjih desetak godina na Jadranskom migratornom putu Adriatic flyway.

Naslijeđeni nagon za selidbu kod njih pokreće određena dužina dnevne svjetlosti, vremenske prilike, opadanje ponude hrane kao i međusobni utjecaj jedinki do kojeg dolazi na okupljalištima, i dolazi do masovnog kretanja prema jugu ili sjeveru. Pri selidbi, ptice koriste najpovoljnije geografske i klimatske uvjete,a jedan od tih putova vodi preko delte Neretve i Hercegovine (Hutovo blato, Mostarsko blato, Livanjsko polje). Mostarsko blato za kojeg se malo poznato u javnosti postaje prava ornitološka zbirka pričinih vrsta koje se tijekom proljetne i jesenje migracije zadržavaju na ovom močvarnom dijelu Hercegovine. Stoga je s razlogom pokrenuta inicijativa ornitologa – ekologa koji djeluju unutar ekoloških udruženja: Lijepa naša, Čaplja, Neretva delta Forum,Naše ptice, Naša baština, EuroNatur da se područje Mostarskog blata proglasi IBA područjem – područje od međunarodne važnosti za ptice. Do sada registriranim i potvrđenim podacima ornitologa- ekologa Mostarsko blato ispunjava sve uvjete za ovu kategorizaciju.

ornitoloski-festival-featured

Stoga je  ekološka udruga “Lijepa naša” u suradnji sa partnerima i domaćinima (Široki Brijeg, Grude, Mostar) i organizator 6. međunarodno-znanstvenog skupa Mostarsko blato IBA područje, koji će se održati od 25. – 28. 5. 2017. Ovo bi bio još jedan veliki doprinos F BiH da svoje prirodne vrijednosti valorizira, stavi pod zaštitu, te razvija održive oblike turizma – birdwatching.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Top Back To Top